Da li želite da saznate više? Pozovite nas: +382 67 075 075

Naši partneri:

Blog

Studije potvrđuju pozitivan uticaj programiranja na ljudski mozak!


5 minutes reading

O pozitivnim i negativnim uticajima videoigrica na razvoj djece vodi se velika rasprava posljednjih godina. Korišćeni su brojni argumenti za i protiv, a jaz sukobljenih mišljenja se iz godine u godinu sve više produbljivao. Problem je sličan shvatanju programiranja, koje još uvijek veliki broj roditelja smatra “gubljenjem vremena pred ekranom . Međutim, otkriveno je da programiranje (poput video igrica) može pozitivno uticati na dječiji mozak i način razmišljanja. Nastavite čitati ukoliko želite da saznate više.

Nekoliko uvodnih riječi

U ovom članku željeli bismo malo dublje proniknuti u pozitivan uticaj programiranja na dječiji mozak, kroz iskustvo naše škole i na bazi naučnih istraživanja. Jedna od najčešćih zabluda je da je programiranje monotono i da nema nikakve veze sa kreativnim radom. To apsolutno nije istinita tvrdnja. Učenje programskog jezika samo je jedan dio cjelokupne slagalice programiranja. Dobar programer ne samo da mora tečno govoriti jezik, već mora biti i sposoban da logično i analitički razmišlja. Prema nedavnim istraživanjima, potvrđeno je da programiranje može imati značajan i pozitivan uticaj na ljudski mozak. Naravno, to ne znači da će vas učenje programiranja pretvoriti u novog Sherlocka Holmesa – to svakako ne funkcioniše na taj način. Međutim, programiranje ima značajan uticaj na vaš tok misli.
Sprovedeno je mnoštvo istraživanja kako bi se potvrdio pozitivan uticaj programiranja na ljudski mozak. Naučnici su 1991. dokazali da postoji jaka veza između učenja programiranja i razvoja kognitivnih vještina. U ovom eksperimentu učestvovalo je 65 učenika. Jedna grupa je imala časove programiranja, a druga nije. Rezultati su bili krajnje neočekivani! Kada su testirane kognitivne vještine, grupa koja je pohađala časove programiranja imala je čak 16% bolje rezultate!
Drugo istraživanje, sprovedeno između 1999. i 2009., pokazalo je da učenje programiranja može ubrzati proces usvajanja znanja. Kao rezultat toga, naše pamćenje se poboljšava, a mozak se stalno trenira, što ga čini zdravijim i otpornijim na demenciju i Alzheimerovu bolest.

Da li se mozak programera razlikuje od mozga obične osobe?

Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se skoncentrisati na koncept mentalnih modela. Naš mozak stvara prikaze situacija iz stvarnog života koje nastaju na temelju naše mašte ili onoga što vidimo u tom trenutku. Mentalni modeli igraju ključnu ulogu u procesu usvajanja znanja. To je vidljivo na primjeru učenja prvog jezika kodiranja. U mozgu se formiraju novi mentalni modeli prilikom učenja programiranja, što djeci može pomoći da poboljšaju svoje sposobnosti rješavanja problema. Kao rezultat toga, mozak koji je navikao na određeni mentalni model teško će stvarati nove dok uči drugi jezik. Već formirani tok misli nije baš fleksibilan i teško ga je promijeniti. Programiranje se malo razlikuje po tome što se ne možete fokusirati samo na jedan jezik ili jedan problem. To je proces koji se stalno mijenja i morate razmišljati izvan okvira da biste razumjeli i riješili probleme. Programeri, kao rezultat toga, nisu samo bolji analitičari, već imaju i mnogo bolju memoriju od prosječnog čovjeka. Ono što je najvažnije je da je to prvenstveno zbog njihove metodološke mentalne obuke, a nikako zbog genetske predispozicije.

MRI će otkriti istinu!

MRI istraživanje sprovedeno je na grupi od 17 programera 2014 godine. Na testnoj grupi je utvrđeno da su moždani centri odgovorni za semantičko i operativno pamćenje izuzetno aktivni tokom programiranja. Nadalje, moždani centri odgovorni za brojanje i logično razmišljanje nisu bili toliko aktivni. Prema istraživanju, kada programiramo, aktiviramo iste djelove mozga kao i kada učimo novi jezik. Ukratko, programiranje pomaže u razvoju ne samo logičkog i analitičkog razmišljanja, već i semantičkog i operativnog pamćenja. Tokom programiranja naš se mozak neprestano trenira, što može pomoći u sprječavanju Alzheimerove bolesti, demencije i degeneracije neurona. Takođe, pospješuje mogućnost obrade više informacija u isto vrijeme. Studija jasno pokazuje da učenje programiranja može donijeti mnogo koristi, ne samo za naše buduće poslove, već i za naše zdravlje. Stereotip o bolesnom i blijedom programeru sasvim je neistinit! Programiranje je jedna od najzahtjevnijih vrsta intelektualnog rada i vrijedno je vašeg vremena sve dok vam pričinjava i zadovoljstvo.


Prethodni Dalje

Slični blog članci

Najpopularnije igre iz tvog djetinjstva
Blog

Najpopularnije igre iz tvog djetinjstva

Svaka generacija ima svoje vrijeme i... omiljene igre! Mnogi ljudi i dalje se sa nostalgijom sjećaju Pegasus ili Atari konzola na kojima...

Pročitaj više
Koji su najbolji programski jezici za djecu?
Blog

Koji su najbolji programski jezici za djecu?

Učenje programiranja postalo je vrlo popularno, ali ne žele sva djeca u budućnosti odabrati karijeru u ovoj oblasti. U ranim fazama...

Pročitaj više